Zajedno smo ja?i u borbi protiv dijabetesa!

Aspartam - najopasniji zasla?iva? modernoga doba?

Vie od devedeset zemalja odobrilo je koritenje aspartama u tisu?ama prehrambenih proizvoda. No, to nije razlog za slavlje, iako je aspartam dvjesto puta sla?i od e?era. Ovo umjetno sladilo omogu?uje proizvo?a?ima hrane da svoje slatke namirnice reklamiraju kao namirnice s niskom kalorijskom vrijednosti, dijetne namirnice ili pak namirnice bez e?era. Tako zavaravaju brojne potroa?e koji ele smanjiti koli?inu e?era u svojoj prehrani.

Smanjenje unosa e?era u vaoj prehrani odli?na je ideja, no imajte na umu da aspartam nije dobra zamjena za e?er.

Iako razne zdravstvene udruge za hranu i lijekove uvjeravaju potroa?e da je aspartam siguran za zdravlje, istraivanja tvrde da je on jedna od najopasnijih tvari u prehrambenim proizvodima.


Gorka istina o aspartamu


U svim reklamama o aspartamu isti?e se ?injenica da je aspartam prirodan proizvod te da se sastoji od dvije aminokiseline, no ovo nije potpuna istina.

Ove dvije aminokiseline, aspartamska kiselina i fenilalanin, ?ine 90 posto sadraja aspartama, dok 10 posto ?ini metil ester, koji se nekoliko sati nakon konzumacije pretvara u metanol.

Metanol je toksin koji unitava mijelinsko tkivo u vaem tijelu. Mijelinsko tkivo u organizmu obavlja vanu funkciju kao izolacijski materijal oko ivaca, ?ime omogu?uje da iv?ani signali putuju neometano.

Ne preporu?uje se unositi vie od 7,8 mg metanola na dan. No, ako ste danas popili jednu litru nekog pi?a koje u svom sastavu sadri aspartam, u svoje tijelo unijeli ste 56 mg metanola, dakle sedam puta vie od preporu?ene doze.

Kada se dijetni sokovi i bezalkoholna pi?a zasla?eni aspartamom koriste kao nadomjestak za vodu, unos metanola moe prelaziti 250 mg na dan.

To je ?ak 32 puta vie od preporu?ene dnevne koli?ine!

Zbog pretjeranog unosa metanola javljaju se glavobolje, vrtoglavice, mu?nine, probavne smetnje, slabost, groznice, problemi s pam?enjem, ubrzani rad srca, uko?enost i nagla bol.

Najpoznatiji problemi koji proizlaze iz pretjeranog koritenja metanola su tegobe s vidom poput mutnog vida, smanjenja vidnog podru?ja, pomra?enja vida, ote?enja mrenice, ?ak i sljepo?e!

No ni aspartamska kiselina nije bolja od metanola. Prema istraivanjima Dr. Russela Blaylocka, profesora neurokirurgije na medicinskom sveu?ilitu u Misisipiju, aspartamska kiselina prelazi krvno modanu barijeru, unitava neurone i razara na mozak.

Dr. Blaylock upozorava da aspartamska kiselina moe uzrokovati multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolesti, hiperaktivnost, gubitak pam?enja, Parkinsonovu bolesti i ote?enja mozga.

I fenilalanin je opasna supstanca. Fenilalanin koji sadri aspartam kroz dui vremenski period moe uzrokovati emocionalne poreme?aje i depresiju, glavobolje i gubitak pam?enja.

1994 godine Ameri?ki Zavod za Zatitu Zdravlja objavio je izvjetaj o tetnosti aspartama s duga?kom listom nuspojava. Me?u njima su..

  • glavobolja i migrena
  • vrtoglavica i mu?nina
  • depresija
  • umor
  • ubrzani rad srca
  • gubitak pam?enja
  • bolovi u zglobovima
  • napadaji nemira i panike
  • gubitak vida i sluha
  • nesanica
  • ubrzan rad srca
  • gubitak svijesti i smrt



Prema znanstvenicima koji su radili na prou?avanju nuspojava aspartama, ovo umjetno sladilo moe pogorati ili potaknuti sljede?e bolesti:

  • tumore na mozgu
  • multipla sklerozu
  • epilepsiju
  • sindrom kroni?nog umora
  • Parkinsonovu bolest
  • alzheimerovu bolest
  • mentalnu retardaciju
  • deformacije kod novoro?en?adi
  • fibromialgiju
  • dijabetes


Povijest aspartama


Ovo umjetno sladilo je 1965. godine otkrio kemi?ar James M. Schlatter, koji je slu?ajno tijekom testiranja lijeka protiv ?ira na elucu otkrio sladak okus tog kemijskog spoja.

Nakon toga po?ela je dugotrajna borba da se dopusti koritenje aspartama u ulozi umjetnog sladila, to nije bio jednostavan zadatak.

Poznato je da ameri?ka agencija za hranu i lijekove (FDA) jo je 1975., nakon albe od strane znanstvenika Dr Johna W.Oneya, dola do zaklju?ka da koritenje aspartama ne bi trebalo biti doputeno na tritu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom testiranja.

Do 1980. godine jednoglasna odluka istraiva?a i ?lanova FDA bila je da je aspartam opasan te da bi se tvrtka koja pokuava uvesti aspartam na trite trebala pravno goniti.

No to nije bio kraj aspartama. Zahvaljuju?i trudu tvrtke koja je promicala uvo?enje aspartama na trite, 1981. novi direktor FDA je odobrio upotrebu ovog tihog ubojice u hrani, a zatim i u pi?ima.


Sumnjivi rezultati istraivanja


Nesumnjivo, aspartam je jedan od naj?e?e ispitivanih kemijskih spojeva s ?ak 164 provedena istraivanja.

No, 74 istraivanja financirala je upravo ona industrija koja je htjela uvesti ovaj kemijski spoj na trite.

Pitanje je mogu li se ti rezultati uop?e uzeti u obzir.

Teko je povjerovati da ti rezultati mogu biti vjerodostojni, zna li se da nijedno nije pronalo negativne u?inke aspartama.

Neka istraivanja financirana od strane aspartamske industrije ?ak su dovela do zaklju?ka da on pomae u smanjenju teine, to je daleko od istine.

Naime, prema neovisnim istraivanjima aspartam i sli?na umjetna sladila...

  • poti?u apetit
  • pove?avaju elju za ugljikohidratima
  • poti?u pohranjivanje masno?e i debljanje
  • pove?avaju rizik od pretilosti



Kockanje sa zdravljem


Mnogi potroa?i sigurno misle da aspartam ne moe biti toliko lo, jer ako je zaista tetan, nakon toliko godina sigurno bi se u?inilo neto da se sprije?i njegova proizvodnja.

No morate imati na umu da je aspartamska industrija vrlo vrijedna, te da ?e svi uklju?eni u?initi sve da njihov glavni izvor novca ostane netaknut.

Imaju?i to na umu, sljede?i put kad u ruke uzmete neki proizvod na kojemu pie "bez e?era", provjerite sastav tog proizvoda i ne igrajte se sa zdravljem.

Izbacite ovog tihog ubojicu iz prehrane i okrenite se prirodnim sladilima poput meda, agava sirupa, stevije, je?menog slada, javorova sirupa ili e?era od trske, za koje znate da su sigurni.

alternativa-za-vas.com
 
Pristupnica
Anketa
Kolika Vam je bila posljednja vrijednost HbA1c:
 
Statut